Volim ono što drugi ne vole

Volim u Vranju ono što drugi ne vole !

Subota u Vranju Da li vam, se nekad desilo da vas iznerviraju ljudi koji stalno, ali stalno nešto zanovetaju? Ako je leto i toplo, kad će zima i malo hladnije? Ako volite Partizan, oni vole Zvezdu i obrnuto. Vi volite jedan kafić, oni, naravno, drugi. Često čujem kako, eto, ima “nas starih Vranjanaca”, koji, opet eto, ne mogu da dišu subotom? Te, velika je gužva, te pijačni dan, te “evo ovih koji dolaze u grad samo subotom”. Umesto da kažu: Da, hajdemo da popijemo kafu gde god ti odgovara, bitno je da popričamo, odavno se nismo videli. Nema veze za koga navijaš, drugari smo, bre od detinjstva. Toplo je? Pa naravno, jel teba da pravimo Deda Mraza u julu? Dobro, subota je, pijačni dan, ali ti ljudi moraju od nečeg da žive…

Настави са читањем „Volim ono što drugi ne vole“

Neko brine o mladima

Nemanja DejanovicAngažovanje mladih ljudi i njihovo uključivanje u lokalne, nacionalne i globalne tokove, utiče na činjenicu da se ogromna populacija „neshvaćenih“ osećaju kao aktivni građani. Aktivizam je, po mom dubokom uverenju, i pitanje kulture da pojedinac ili grupa bude nosilac širih društvenih promena.

Mnogobrojni su primeri učešća nas mladih  u društvene tokove u Vranju . U proteklom periodu realizovane su mnoge akcije sa ciljem da se pokrene aktivizam kod mladih i da se stvore uslovi za uključivanje u društvena dešavanja. Sve akcije bile su volonterske.  Mogućnosti za aktivzam mladih u Vranju su velike, međutim mladi u dovoljnoj meri ne učestvuju. Na teritoriji Vranja trenutno deluje nekoliko omladinskih organizacija koje se bave pitanjima mladih, a neke od njih rade i na realizaciji Nacionalne strategije za mlade. Postojanje ovakvih organizacija je od velikog značaja jer omogućavaju  da se na različite načine prezentuju omladinske ideje, potrebe i očekivanja.

Pokretanjem Savetovališta za mlade omogućeno je da sa stučnjacima rešavamo  probleme i dileme kada je u pitanju zdravlje, a pokrenuti su mnogi servisi koji nam omogućavaju da  naše motivacije  i ideje budu  usmerene na pravi način. Настави са читањем „Neko brine o mladima“

Борисав Станковић

Nekad Борисав Станковић, један од најбољих приповедача у српској књижевности, родио се у Врању, 1876.год.где је одрастао уз своју баба Злату, талентовану усмену приповедачицу чија су причања била од пресудног утицаја на обликовање Станковићевог приповедачког талента као и на његово тематско опредељење.
Бора Станковић, најизразитији локалиста у српској књижевности, у свим својим приповеткама, романима и драмама остаје веран свом Врању и његовим традиционалним вредностима. Врање које описује заправо је старо Врање из доба турске владавине, Врање строгих патријархалних вредности, које је већ ишчезавало у време када је Б. Станковић рођен, отуд и уздах „Пусто турско!“ .

Par informacija iz kulturnog života našeg grada

Bora StankovicGimnаzijа „Borа Stаnković“ ove godine slаvi 130 godinа postojаnjа.  Neke od zаnimljivosti vezаnih zа njenu istoriju su:
• Gimnаzijа u Vrаnju otvorenа je u jesen 1881. u zgrаdi nekаdаšnjeg Pаšinog Konаkа
• Prvi direktor Gimnаzije u Vrаnju bio je Đorđe Ničić koji je u Vrаnje došаo iz Negotinа.
• Nа prelаsku između XIX i XX vekа u Gimnаziji su rаdili istаknuti intelektuаlci: Jаšа Prodаnović, Tihomir Đorđević, LJubа Dаvidović, Rаdoje Domаnović.
• Zа vreme Prvog i Drugog Svetskog rаtа Gimnаzijа nije rаdilа.
• 1933. godine Gimnаzijа se uselilа u novu zgrаdu, kojа dаnаs predstаvljа jedаn od simbolа nаšeg grаdа.
• Ime Gimnаzijа „Borа Stаnković“ dobilа je 1959. godine.
• Slаvа Gimnаzije je Sretenje.
Gаlerijа Nаrodnog Muzejа
Specijаlizovаni izložbeni prostor u nаšem grаdu postoji od 1995. godine.  Prve izložbe orgаnizovаne u Gаleriji bile su „SVI“ – likovni umetnici iz Vrаnjа i etnološkа izložbа „Zlаtovez“.
Početаk pozorišnog životа
Prvа pozorišnа predstаvа u Vrаnju odigrаnа je 30. jаnuаrа 1896 godine. Bio je to „Gorski vijenаc“ Petrа Petrovićа NJegošа, u režiji Rаdojа Domаnovićа. U tom periodu Domаnović je bio profesor vrаnjske Gimnаzije.

Da li ste znali ko je Ana Komnina i njenu vezu sa Vranjem

Sve priče o istoriji nаšeg grаdа počinju u stilu „Prvi pisаni trаg o Vrаnju ostаvilа je Anа Komninа u XI veku“.

A ko je bilа Anа Komninа?
Ana KominaAnа Komninа je bilа Vizаntijskа princezа i istoričаrkа. Rođenа je 1083. godine, u Cаrigrаdu kаo nаjstаrijа kći Aleksijа I Komninа. Studirаlа je grčku klаsiku, geogrаfiju, istoriju, mitologiju i filozofiju. Nаkon neuspelog dvorskog prevrаtа posle smrti njenog ocа, odlаzi u mаnаstir.

Njeno čuveno delo je Aleksijаdа, u 15 knjigа u kojem veličа život svog ocа. Aleksijаdа obuhvаtа period od 1069-1118. godine i u njoj Anа Komninа piše o odnosu krstаšа i Vizаntinаcа, kаo i o dvorskom životu. Umrlа je kаo monаhinjа 1153. godine.

Onа u knjizi „Aleksijаdа“ kаže dа je rаški župаn Vukаn 1093. godine u svom osvаjаčkom pohodu stigаo do Vrаnjа i osvojio gа i to je prvi pisаni trаg o nаšem grаdu.

Magični broj 0.54%

Mesec novembar je vreme kada se svake godine, u većini gradova u Srbiji, pa tako i u Vranju, govori o izradi Budžeta grada za narednu, 2012. godinu. Posao izrade i uskladjivanja Budžeta nije lak.

Naime, treba izbalansirati potrebe i očekivanja, pa i potencijale javnih preduzeća, ustanova, civilnog sektora, privrede. U fiskalnoj godini, u kojoj će i transferna sredstva iz republičkog budžeta biti na istom ili manjem nivou nego prethodne godine, teško je govoriti o apsolutno razvojnoj komponenti Budžeta. Ono o čemu bi valjalo voditi računa, svakako su infastruktruni projekti, kao i izdvajanje za sufinansiranje projekata odobrenih od strane donatora.

Jedna od stavki u Budžetu, svakako se nameće nakon nedavno objavljenih rezultata Popisa. Statistika kaže da nas ima 377.000 manje nego pre deset godina, pri čemu su migracije najizraženije na jugu i istoku Srbije, dok, recimo, Beograd beleži rast stanovnika. Preliminarni rezultati kažu da Vranjanaca ima 1500 manje. Jedan od razloga je negativan priraštaj svakako, ali svedoci smo da dosta mladih odlazi, u veće gradove, pre svega Beograd u potrazi za poslom.

Настави са читањем „Magični broj 0.54%“

O Vranju

Par osnovnih informacija o Vranju sa wikipedije,

Vranje je grad na jugu Srbije, sedište Pčinjskog okruga. Prema popisu iz 2002. u gradu Vranju je bilo 55.052, a u celoj opštini 88.288 stanovnika.

Vranje se nalazi u Vranjskoj kotlini, na Vranjskoj reci, nedaleko od njenog ušća u Južnu Moravu. Prvi se put spominje 1093, a u sastav srpske države ušao je 1207. godine. Turcima su ga osvojili 1455. U tursko doba bio je raskrsnica putova iz Srbije prema Makedoniji i Bugarskoj, važno mesto na moravsko-vardarskom drumu, poznat po proizvodnji oružja i železnih predmeta i po kvalitetnoj kudelji. Godine 1878. oslobođen je od Turaka. Vranje je rodno mesto Bore Stankovića. Nakon Drugog svetskog rata industrijsko je središte, sa fabrikama obuće, tekstila, metalurgije i pokućstva.
Vranje je ekonomski, politički i kulturni centar Pčinjskog okruga koga čine opštine Bosilegrad, Bujanovac, Vladičin Han, Preševo, Surdulica, Trgovište i Vranje. Grad se nalazi u severozapadnom delu Vranjske kotline, na levoj obali Južne Morave. Reku i grad dele magistralni put i železnička pruga, koji na severu vode ka: Leskovcu (70 km), Nišu (110 km) i Beogradu (347 km), a na jugu ka: Kumanovu (56 km), Skoplju (91 km) i Solunu (354 km).
Smešten je u podnožju planine Plačkovice (1231 m), Krstilovice (1154 m) i Pržara (731 m). Od granice Bugarske je 70 km udaljen, a od Makedonije 40 km.
Vranje je sedište Eparhije vranjske. U Vranju je, takođe, sedište i 4. brigade Kopnene Vojske Srbije.